ESTONIA

EUROPE

U Estoniju smo otisli u sklopu turneje po baltickim zemljama. Sve te tri zemlje su posebne I jako nam je drago da smo ih sve obisli.Estonija je jos posebnija I tu smo naisli na interentan socioloski slucaj. Rusi koji zive u Estoniji se ponasaju kao dominatno stanovnistvo I to stavlja cijelu Estoniju u veomna delikatnu situciju. Na primjer pola glavnog grada Tallina su rusi sto se vidi skoro na svalkom cosku toga grada. Interesantna je interakcija tih dviju skupina sa drugacijom agerndom I vrijednossnim sistemima.

Estonija država Evropske unije, istočnoevropska zemlja koja graniči sa Letonijom i Rusijom. Ukupna površina Estonije je 45.226 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je Tallinn. Ukupno stanovništvo je 1.408.556. Glavna etnička grupa su Estonci koji čine otprilike 70% stanovništva, dok su glavne manjine Rusi, i Finci. Glavna religija je protestantizam.

Estonija je primila kršćanstvo kada su njemačka "Livonijska braća po maču" i Danska osvojili ovu zemlju 1227. Među kasnijim stranim silama koje su kontrolisale Estoniju u raznim periodima su bile Danska, Švedska, Poljska i konačno (1710. de facto, 1721. de iure) Rusija. Međutim, više klase i viša srednja klasa su ostale prvenstveno baltičko-njemačke do otprilike 1918. Tokom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, preostale Nijemce su istjerli Adolf Hitler, a kasnije i Staljin.

Nakon pada Ruskog Carstva poslije Oktobarske revolucije, Estonija je proglasila nezavisnost 24. februara, 1918. Nakon Estonskog oslobodilačkog rata i Sporazuma iz Tartua potpisanog 2. februara, 1920., Estonija je održavala ovu nezavisnost tokom 22 godine, i ista parlamentarna vlast je ponovo uspostavljena 1992., nakon raspada Sovjetskog Saveza. Ova vlast je bila sačinjena od parlamenta, zvanog Riigikogu, koga su birali svi građani Estonije preko 18 godina. Rigikogu je raspušten 1934., i zemljom je dekretom vladao predsjednik Konstantin Pats (Konstantin Päts) do parlamentarnih izbora 1938.

Estoniju su sovjetske snage okupirale juna 1940., što je bila posljedica Sporazuma Ribentrop-Molotov (1939.) između Nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Mnogi od političkih i intelektualnih vođa su bili ubijeni ili izloženi represiji, uključujući prvog predsjednika Estonije, Konstantina Patsa, koji je deportovan u Rusiju. Estoniju je pod okupacijom držao njemački Treći rajh od 1941. do 1944., kada su je Sovjeti oslobodili od Nijemaca, i ponovo okupirali. Ova zemlja je ponovo stekla nezavisnost 20. augusta, 1991. Potpisnom revolucijom i raspadom Sovjetskog Saveza. 20. august je sada nacionalni praznik u Estoniji.

Posljednje ruske trupe su iz zemlje izašle 31. augusta, 1994., i Estonija je stupila u članstvo NATO pakta 29. marta, a članica Evropske unije je postala 1. maja, 2004.

Estonija je potpisala granični sporazum sa Rusijom 18. maja, 2005., čime su dvije zemlje neznatno redefinisale granicu koju su dijelile od 1991. Ovaj sporazum je Rigikogu, estonski parlament, ratifikovao 20. juna, 2005. Međutim, Rusija je odbacila estonsku preambulu ovom zakonu, koja se poziva na neprekinuti pravni kontinuitet estonske države tokom sovjetskog perioda, i indirektno se poziva na sovjetsku okupaciju Estonije, i objavila je da poništava svoj potpis i da želi da ponovo počne pregovore sa Estonijom.

Estonija je odgovorila da nema potrebe za ponovnim pregovaranjem oko granice, i da ona nema teritorijalne zahtjeve prema Rusiji.