HONG KONG 

DALEKI ISTOK

Evo nas nazad posle skoro 18 dana vec cetvrte dalekoistocne turneje . Nakon visemjesecnih priprema gdje smo se naoruzavali citanjem svega sto nam je doslo pod ruku iz oblasti istorije, kulture, obicaja, nacina zivota , politickih I socioloskih uslova koje postoje u toj regiji. Iako smo prije koju godinu bili skoro cijeli mjesec u Kini ( od Sangaja do Tibeta) nazalost nismo obisli Hong Kong. To sada ovoga puta cinimo. Posle boravka u Hong Kongu odlazimo za Japan kojeg smo obisli I sjeverno i juzno od Tokija koristeci nocne skokove vozeci se savremenim japanskim zeljeznicima ili autobusima. Iz Japan smo krenuli za Milano gdje smo imali vazan familijarni skup gdje smo svi dosli iz cetiri zemlje da bismo proslavili Jasnin rodendan. Posle 18 dana smo se iz Milana vratili nazad za London.
Sve u svemu bilo je to jos jedno divno iskustvo upoznavanja svijeta i opet malo vise dalekog istok. Jako sam blizu misljenja da su pojedine civilizacije dalekoga istoka nadmasuju u mnogim elementima dostignute one ovde na zapadnom dijelu planete. Na primjer tibetanska ili japanska ili singapurska drustva u kojima vlada budizam I Sinto religija i poseban duhovni kodeks ponasanja svijet koji zagovara ravnotezu uma i duha ili prirode i covjeka su po mom misljenju stigli do veceg razvoja duha I uma nego bilo koja zapadna drzava ili drustvo.Nakon upoznavanja Japan putujuci intezivno po njemu svih desetak dana smo i sami mogli zakljuciti isto.
Hong Kong je grad I posebna upravna regija Kine. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom Biserne rijeke i Južnim kineskim morem, poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. Sa sedam miliona stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu. Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe. 
Hong Kong je postao kolonija Britanskog imperija nakon prvog opijumskog rata (1839.–42.). Izvorno ograničene otokom Hong Kong, do 1898. granice kolonije postepeno su širene na poluotok Kowloon i Nove teritorije. U doba drugog svjetskog rata, tokom rata na Pacifiku bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet. Regija je tokom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma. To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad" 
Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od kontinentalne Kine. Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom običajnog prava. Osnovni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane koi su I dalje pod kontrolom Pekinga. 
Kao jedno od vodećih svjetskih međunarodnih financijskih središta, Hong Kong raspolaže sa značajnom kapitalističkom ekonomijom usluga, karakteriziranu niskim porezima, slobodnom trgovinom, dok je valuta, Honkonški dolar, prema prometu deveta na svijetu. Nedostatak prostora uslovio je gušću izgradnju, što je Hong Kong razvilo kao središte moderne arhitekture i grad s najvećim postotkom nebodera. U gradu ima 1220 nebodera .Zbijen prostor također je doveo do visoko razvijene transportne mreže sa stopom korištenja javnog prijevoza od iznad 90%, najvišom u svijetu. 
Godine 1839., odbijanje vlasti dinastije Qing da uvozi opijum rezultiralo je prvim opijumskim ratom između Kine i Britanije. Otok Hong Kong britanske su snage okupirale 1841.Tek je 29. kolovoza 1842., ugovorom u Nankingu, otok formalno u trajnu vlast predan Ujedinjenom Kraljevstvu
Godina 1856. - 1860. vodio se drugi opijumski rat, te su nakon kineskog poraza, prema Pekinškoj konvenciji poluotok Kowloon i Stonecutter's Island predani u trajnu vlast Britaniji. 1898.
Tokom prve polovice 20. stoljeća, Hong Kong se brzo razvijao kao britanska trgovačka postaja na dalekom istoku i slobodna luka, služeći Britanskoj imperiji. Britanci su uveli obrazovni sustav na vlastitom modelu, dok lokalno kinesko stanovnišvo nije imalo mnogo kontakata s europskom zajednicom imućnih tai-pana naseljenih kraj brda Victoria Peak.
1950-ih, rapidna industrijalizacija bila je vođena izvozom tekstila i drugih rastućih proizvodnih industrija. Kako je stanovništvo raslo a cijena rada ostala niska, životni je standard bio u stalnom porastu Izgradnja naselja Shek Kip Mei 1953. nakon velikog požara slumova, označila je početak programa izgradnje javnih državnih stanova radi prihvata velikog broja imigranata.

Godine 1983., kada je Velika Britanija Hong Kong prerasporedila iz krunske kolonije u teritorij, vlade Velike Britanije i Kine već su razgovarale o pitanju suvereniteta Hong Konga radi predstojećeg isteka roka (unutar dva desetljeća) zakupa Novih Teritorija. 1984., potpisana je zajednička kinesko-britanska deklaracija - sporazum o prelasku suvereniteta Narodnoj Republici Kini 1997.Sporazum je predvidio upravu Hong Konga kao posebne administrativne regije, zadržavajući svoje zakone i visok stupanj autonomije najmanje 50 godina nakon prelaska vlasti.
1997., proveden je prijenos suvereniteta s Velike Britanije na Narodnu Republiku Kinu, označivši službeni kraj 156 godina britanske kolonijalne vladavine. Hong Kong je postao prva kineska Specijalna Administrativna Regija
Danas, Hong Kong je i dalje značajan globalni financijski centar, ali je suočen s nesigurnom budućnosti s obzirom na rastuću ekonomiju kontinentalne Kine, i odnos s vladom NR Kine u pitanjima kao što su demokratske reforme.
Napustamo Hong Kong direktnim letom za Tokio i Japan gdje cemo uskoro sletiti na Narita Aerodrom.