SWEDEN

EUROPE

 

U Svedsku smo otisli da bismo obisli sve zemlje Skandinavije . Svedska je najveca zemlja po povrsini od svih njih ali sve te zemljem imaju dosta slican mentalitet I lukturu. Mozdsa se samo Danska malo razlikuje.

Švedska je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Moderna Švedska je proizašla iz Kalmarske unije formirane 1397., te ujedinjenjem zemlje od kralja Gustava I. u 16. stoljeću. U 17. stoljeću zemlja je proširila svoj teritorij te je stvoreno Švedsko carstvo. Većina osvojenih teritorija izvan skandinavskog poluotoka je izgubljena tijekom 18. i 19. stoljeća. Istočna polovica Švedske (sastavljena od regije Österland i istočnog dijela regije Norrland) je pripala Rusiji. Švedska je posljednji put izravno sudjelovala u ratu 1814. kada je vojnom okupacijom prisilila Norvešku na personalnu uniju koja je trajala do 1905. Od 1905. Švedska provodi nesvrstanu vanjsku politiku u doba mira te neutralnu politiku u doba rata.

Tijekom 1. i 2. svjetskog rata Švedska je održala službenu neutralnost. O stvarnoj neutralnosti Švedske tijekom 2. svjetskog rata se ipak raspravlja. Obzirom da su joj veze prema ostatku svijeta bile zatvorene zbog blokada, Švedska je bila pod njemačkim utjecajem veći dio ratnog razdoblja. Prema stajalištu tadašnje švedske vlade, država nije bila u poziciji otvoreno se suprostavljati nacističkoj Njemačkoj, te je stoga surađivala s Nijemcima vođenim Hitlerom. Švedski volonteri u nacističkim SS jedinicama su bili među prvim vojnicima kod invazije na Sovjetski savez tijekom Operacije Barbarossa. Švedska je snabdijevala nacističku Njemačku čelikom i strojnim dijelovima tijekom cijelog razdoblja rata. Pred sam kraj rata, kada se poraz nacista činio neizbježnim, Švedska je pojačala humanitarne aktivnosti što je dovelo do spašavanja brojnih izbjeglica iz okupiranog dijela Europe. Unatoč aktivnostima pred kraj rata, kritičari švedske neutralnosti smatraju kako je zemlja mogla učiniti više u otporu nacistima, čak i pod cijenu okupacije.

Zbog velike površine od 450.295 km²[1] te populacije u 2018. nešto veće od 10.215.250[2] stanovnika, Švedska ima malu gustoću naseljenosti od oko 24 stanovnika po km². Oko 84% populacije živi u gradskim naseljima[3]. Stanovnici Švedske imaju visok životni standard, visoko razvijen sustav socijalne skrbi i jedan od najviših prosječnih dohodaka na svijetu.

Veći gradovi u Švedskoj su: Stockholm (765.044), Göteborg (481.410), Malmö (269.142), Uppsala (182.076), Linköping (136.912), Västerås (131.014), Örebro (126.982), Norrköping (124.410), Helsingborg (121.179), Jönköping (119.927), Umeå (110.705), Lund (101.423), Borås (98.886), Sundsvall (93.707), Gävle (92.081)