UTAH

USA

​

Na putu za Colorado iuci iz sjeverne Californije ulazimo u unutrasnjost Ameriuke u drzavu koja se zove Utah. Posbna mirna i konzerbativna drzava je to. U lokalnom Walmartu nemate alkohola jer se u ovoj zemlji ne prodaje!!Takva je struktura stanovnistva Utaha koje ne dozvoljava javnu prodaju alkohola.

Utah je savezna država u zapadnom dijelu Stjenjaka (Rocky Mountains) Ima  2 763 885 st. (2010; mormoni čine oko 60% stanovništva). Sastoji se od dijela Velike zavale na zapadu, bȉla Stjenjaka (Wasatch Range do 3636 m, Uinta Mountains do 4123 m) u središnjem i istočnom dijelu i ravnjaka na jugoistoku. Klima je kontinentalna; srednja temperatura siječnja –4 °C, srpnja 20 °C; godišnja količina oborina iznosi 250 do 400 mm (u gorju do 1200 mm). Endoreično područje; rijeke pripadaju uglavnom porječju Colorada, koji protječe jugoistočnim dijelom države. Na sjeveru se nalazi Veliko slano jezero (Great Salt Lake), u koje se ulijeva rijeka Jordan, odvirak jezera Utah (iskorištava se za natapanje). Vegetacija je pustinjska i polupustinjska, u planinama šume četinjača. Glavnina stanovništva (oko 80%) živi u sjevernom dijelu države (Wasatch Front), gdje se nalazi glavni i najveći grad Salt Lake City. Stočarstvo (osobito govedarstvo) je zbog suhe klime važna poljoprivredna grana. Na umjetno natapanom tlu uzgaja se šećerna repa, pšenica, ječam, zob i krumpir; uzgoj ljekovitoga bilja. U rudarstvu najveću važnost imaju iskorištavanje ležišta ruda bakra, molibdena, berilija, zlata, srebra, olova i uranija te nafte, prirodnoga plina i ugljena. Razvijena je elektrotehnička, elektronička, metalurgijska (čelik, aluminij, bakar), strojograđevna i prehrambena industrija; rafinerije nafte. Važna je privredna grana turizam (nacionalni parkovi, poznata skijališta u blizini Salt Lake Cityja). – Općenito se smatra da su prvi Indijanci došli na područje današnjega Utaha u IX. st. pr. Kr. U doba kada su stizali prvi Europljani, na tom su području živjela indijanska plemena Ute, Paiute i Šošoni. God. 1540. istraživala ga je španjolska ekspedicija, a 1776. španjolski svećenici Francisco Ananasio Domínguez i Silvestre Vélez de Escalante. Isprva pod španjolskom, a od 1820. pod meksičkom vlašću. Prvi prodor potomaka europskih doseljenika na područje današnjega Utaha zabilježen je tek 1824., kada je skupina trgovaca krznom, među kojima i James Bridger, na putu prema zapadnoj obali SAD-a prodrla do Velikoga slanog jezera. God. 1843–44. vojni topograf John C. Frémont po nalogu vlade SAD-a znanstveno je istraživao područje današnjega Utaha. Pod meksičkom vlašću to je područje bilo do američko-meksičkog rata (1846–48), odnosno do potpisivanja mirovnoga ugovora u Guadelupeu Hidalgu (1848) kojim je Meksiko bio prisiljen SAD-u prepustiti golemo područje od Texasa do Kalifornije. Ulazak današnjega Utaha u sastav SAD-a omogućio je mormonima pod vodstvom Brighama Younga (1801–77) da se potkraj 1840-ih upute u puste zap. krajeve Utaha i nasele u dolini Velikoga slanog jezera, gdje su 1849. osnovali mormonsku državu Deseret (State of Deseret) i podignuli grad Salt Lake City. U njem su 1853–59. izgradili hram, pa je grad postao središtem vrhovne mormonske vlasti. U idućim godinama doselilo se oko 80 000 mormona, koji su pod svojom crkvenom upravom ubrzali kolonizaciju zemlje i unaprijedili poljoprivredu. God. 1849. bila je ukinuta crkvena i uvedena građanska uprava, a država je nazvana Provizorna Država Deseret. God. 1850. američki Kongres odbacio je mormonsko samoproglašenje, te umjesto toga uspostavio Teritorij Utah (Territory of Utah) i za njegova prvoga guvernera imenovao B. Younga. Prijestolnica je isprva bila Fillmore, a od 1856. Salt Lake City. Tijekom 1850-ih trajale su nesuglasice između federalnih vlasti i mormonskoga vodstva koje je nastojalo ostvariti vlastiti politički i društveni sustav (glavni razlog neslaganja bila je poligamija mormona). Pod sumnjom pripremanja mormonske pobune vojnom intervencijom smijenjen je guverner Young (tzv. Utaški rat 1857–58). Tek kada je mormonskoj Crkvi bila oduzeta politička i ekonomska vlast i kada je zabranjena poligamija, Utahu je bilo dopušteno ući 1896. u Uniju kao 45. država SAD-a.